Moderni homo sapiens evoluirao je prije otprilike 200.000 godina i živio je uglavnom kao lovac-sakupljač. Uglavnom su vodili nomadski život seleći se od mjesta do mjesta u potrazi za hranom. Njihova su tijela evoluirala kako bi ih učinila učinkovitim lovcima-sakupljačima i to se nastavilo tisućama godina.

Promjene u načinu života lovaca-sakupljača počele su tek nedavno s obzirom na našu cjelokupnu evolucijsku povijest, prije otprilike 10 000 godina kada izmišljena je poljoprivreda. Tada su se ljudi počeli naseljavati duž plodne zemlje i riječnih dolina.

Prije nekoliko stotina godina dogodila se dramatičnija promjena u načinu života ljudi kada je započela industrijska revolucija.

Ali ove promjene, koliko god značajne bile, čine samo mali dio naše cjelokupne evolucijske povijesti. Više od 95% naše evolucijske povijesti proveli smo kao lovci-sakupljači. Naša tijela i mozgovi dizajnirani su za funkcioniranje u okruženju lovaca i sakupljača.

Pritisak selekcije

Kad god dođe do značajne promjene u okolišu koja mijenja način nabavljanja hrane i reprodukcije organizma, on je prisiljen evoluirati kako bi se bolje prilagodio novom okruženju. To je poznato kao selekcijski pritisak.

Selekcijski pritisak poljoprivrede ili industrijske revolucije promijenio je način na koji smo nabavljali hranu, ali je imao mali utjecaj na našu reprodukciju, što je važniji faktor od preživljavanja uevolucija vrsta.

Drugim riječima, poljoprivreda i industrijska revolucija prilično su novi događaji u našoj evolucijskoj povijesti koji su imali mali utjecaj na našu sposobnost reprodukcije. Dakle, ovi događaji nisu imali značajan utjecaj na daljnju evoluciju homo sapiensa.

Čak i ako su nekako utjecali na evoluciju čovjeka, stvarajući neku vrstu neprimjetnog selekcijskog pritiska, promjene će se u populaciji manifestirati tek nakon tisuće generacija jer je evolucija obično spor proces.

Stoga, osim nekih primitivnih društava, većina nas je zaglavila s mozgovima i tijelima iz kamenog doba u modernom, industrijskom okruženju. Naši razvijeni psihološki mehanizmi osmišljeni su da rade u kontekstu okruženja lovaca i sakupljača.

Posljedice toga mogu se vidjeti u našim preferencijama prema hrani i tjelesnoj aktivnosti.

Preferencije prema hrani

U okruženju lovaca i sakupljača hrana je bila rijetka i teško ju je nabaviti. Lov je bio težak, riskantan i nepredvidiv zadatak. Kako bi sakupili voće i druge jestive stvari iz biljaka, naši su se preci morali stalno seliti s mjesta na mjesto jer je ovaj izvor hrane zimi postao nedostupan.

Tako su naša tijela razvila jaku sklonost ugljikohidratima i mastima. Ugljikohidrati su pružali trenutnu energiju i bili su blagodat za nomadske ljude koji su uvijek bili u pokretu i trebali su brze izvoreenergije.

Masti su, s druge strane, imale još važniju funkciju. Omogućili su našim precima da pohranjuju hranu u svojim tijelima na dulje vrijeme.

U današnjem okruženju ugljikohidrati i masti predstavljaju rizik za naše zdravlje. Ne krećemo se toliko koliko su se kretali naši preci, a hrana je dostupna tijekom cijele godine. Danas višak ugljikohidrata može dovesti do metaboličkog sindroma i dijabetesa, dok višak masnoća može začepiti naše arterije i izazvati srčani udar.

Tjelesna aktivnost

Iako se naš očekivani životni vijek produžio u usporedbi s našim preci, većina nas nije ni približno fizički aktivna kao što su bili naši preci. Neaktivnost povećava rizik od atrofije mišića i raznih kardiovaskularnih stanja.

Naši preci koji su izmislili poljoprivredu sigurno su se s vremena na vrijeme odmarali i ljenčarili, ali su i dalje morali obavljati naporan fizički posao sjetve usjeva i njihovu žetvu.

Kad je došla industrijska revolucija, strojevi su u velikoj mjeri zamijenili ljudski rad i fizička neaktivnost stvarno je počela ulaziti u svakodnevni život ljudi. S tehnološkom eksplozijom prošlog stoljeća, nedostatak tjelesne aktivnosti sada je postao norma. Pretilost je na rubu da postane globalna epidemija.

Redovito tjelesno vježbanje uvelike pomaže u održavanju našeg zdravlja i kondicije. Naša su tijela dizajnirana da budu fizičkiaktivan i ne sjediti na stolici cijeli dan.